ANTUN GUSTAV MATOŠ: ŽIVOT I DJELO Zbornik radova povodom 150. obljetnice rođenja

Matoševo djelo, opsegom veće od 8000 stranica, žanrovski polivalentno – raskošno kako tematskim i motivskim rasponima tako prilagodljivošću i ljepotom izraza – jedna je od ponajboljih stranica hrvatske literature. Ono je bilo uzor mnogim njegovim suvremenicima (o njemu su drame pisali Senečić 1934., Popović 1967., Ladan 1968.), ali i orijentir – snagom individualnosti i originalnosti – onima koji dolaze. Nametnulo se i svome vremenu, ali i današnjem čitatelju, kao vrhunski domet našega književnoga izraza. Održavanje znanstvenog skupa o Antunu Gustavu Matošu bilo je prigoda da se iznova podsjetimo imena koje je zadužilo našu svekoliku kulturu i duhovnost, ali i da se, s odmakom od 150 godina, pokuša odgovoriti na pitanja što ih matošiana i sam Matoš postavljaju nama, danas i ovdje. A ona su, relevantna kao i u vrijeme Matoševa života.
Priloge u Zborniku objavili su znanstvenici različitih područja stručnosti: od teorije i povijesti književnosti, književne kritike do povijesti, kazališne kritike i teatrologije. Žanrovski polivalentnom i bogatom Matoševu opusu znanstvenici su prilazili iz različitih, znanstveno i stručno relevantnih perspektiva. Radove su pisali Dubravka Oraić Tolić, Cvijeta Pavlović, Irvin Lukežić, Stjepan Matković,Vinko Brešić,  Boris Senker, Helena Sablić Tomić, Ivan Bošković.
Zbornik je doprinos postojećim monografijama i radovima na temu života i djela Antuna Gustava Matoša, a posebnost mu je suvremenost, interdisciplinarnost, jasnoća izraza, prikladnost različitim generacijama obrazovanih čitatelja kao i aktualnost tematike jer se i Matoševa ličnost i njegov opus otkrivaju kao višeslojni i autentični te tako zanimljivi čitateljima 21. stoljeća. Matoš je prikazan i kao prvi naš profesionalni književnik, i kao pravi boem i flaneur, i kao politički angažirana osobnost, i kao vrstan umjetnik riječi. Tema Matoševa književnog i kulturnog djelovanja reaktualizira se u kontekstu suvremenih rasprava o identitetu i književnom kanonu.

Urednik: Ivan Bošković