SPLITSKO-POLJIČKI ODNOSI U XIV. I XV. STOLJEĆU

Autor u knjizi nastoji da se, koliko je to moguće preciznije, odredi splitsko-poljička granica tijekom srednjega vijeka, odgovori na pitanje jurisdikcije nad Splitom i Poljicima, navedu razlozi splitsko-poljičkih sukoba te posebno upozori na problem pripadnosti primorskoga područja između rijeka Žrnovnice i Cetine.
U knjizi se povijest Splita i povijest Poljica obrađuju novim metodološkim i interdisciplinarnim pristupom, odnosno korištenjem rezultata drugih srodnih disciplina kao što su povijest umjetnosti, arheologija, antropologija, sociologija, demografija i dr. Autor analizira odnose između splitske komune (i crkve) i Poljica, odnosno govori o crkvenim prilikama i problemima Splićana i Poljičana u odnosima sa splitskim nadbiskupom zbog plaćanja desetine, o posjedima splitske crkve u Poljicima (i Primorju), o jeziku na kojem se obavljala liturgija, o naseljavanju Poljičana u Split i o komunikacijama između ta dva područja te o gospodarstvu i međusobnom „poslovanju“ stanovništva na spomenutim područjima tijekom XIV. i XV. stoljeća. Temeljnu arhivsku građu autor je koristio iz arhiva Splita, Zadra, Zagreba i to osobito u spisima notara koji su zabilježili čitav niz vidova svakodnevnog života kroz kupoprodajne ugovore, parnice, sve oblike zemljišnih odnosa, miraze, popise imovine. Oslanjanje na takvu arhivsku građu omogućuje istraživaču primjenu kvantitativnih procjena.