PAUL PISANI: DALMACIJA 1797. – 1815. Epizoda iz vremena Napoleonovih osvajanja

Više od 130 godina od njezinog izvornog tiskanja, knjiga svećenika i povjesničara Paula Pisanija ostaje nenadmašeno, jedno od najopsežnijih i ponajboljih historiografskih djela o francuskoj prisutnosti na hrvatskom nacionalnom prostoru tijekom burne prekretnice 18. i 19. st. Služila je kao podloga za većinu značajnijih radova o Ilirskim pokrajinama. Do danas nije bila dostupna na drugom jeziku nego na francuskom. U ovoj se knjizi donosi izvrsni prijevod na hrvatski jezik, popraćen stručnim kritičkim aparatom, koji neminovno nudi nove poticaje i zamah proučavanju navedene problematike.
U vrijeme kad je djelo napisano, Paul Pisani je postigao izniman znanstveni doprinos. Ni danas nije umanjen jer djelo počiva na istim postulatima znanstvenog rada u povijesti, a to su kritika izvora, analiza, interpretacija i izlaganje spoznanog. Osnovna teza Pisanijeva djela je kako je francuska vlast u Dalmaciji donijela modernizacijska unaprjeđenja u upravi, sudstvu, školstvu i izgradnji cesta, što nije prepoznalo stanovništvo zbog velikog broja žrtava i nestanka materijalnih dobara. On ističe kako lokalni stanovnici nisu slijedili francuske reforme jer su im bile bezbožne, strane i daleke od njihova tradicionalnog života. Iz tog razloga radije su se priklonili austrijskoj vlasti i sa zadovoljstvom dočekali povratak iste u Dalmaciju.
Bez obzira što je djelo tiskano 1893. u Parizu, a ovdje se radi o prijevodu, relevantnost ove teme sastoji se u činjenici da je ovo povijesno razdoblje ostalo oskudno za pregledna djela. Do sada postoje djela Tulia Erbera i Ante Matijevića, uz bok kojih ova knjiga Paula Pisanija svakako ima prednost. Djelo je napisano u stilu francuske pozitivističke historiografije, koja se krajem 19.stoljeća nametnula kao dominantni istraživački pristup koji je polagao iznimnu važnost na strogom arhivskom istraživanju i izlaganju činjenica. Bez obzira što je danas takav pristup nadiđen, Pisanijeva minuciozna istraživanja u relevantnim arhivima omogućuju nam da u njegovom djelu pratimo povijest Dalmacije u promatranom razdoblju, a istovremeno ga možemo koristiti kao i referentno povijesno djelo s obzirom na množinu podataka, koji mogu biti poticaj za partikularna istraživanja.
Knjiga je opremljena kartama Dalmacije prenesenima iz izvornika, predgovorom Josipa Vrandečića te kazalima.

Prijevod i komentar: Stjepan Lapenda