Međunarodna kulturna multimedijalna manifestacija posvećena knjizi koja okuplja brojne znanstvenike i književnike, nakladnike i kulturne ustanove održat će se kao priredba 38. puta pod tradicionalnim nazivom Knjiga Mediterana od 4. od 9. listopada 2026. godine. Ove godine dva znanstvena skupa obilježavaju velike obljetnice: 800. obljetnicu smrti sv. Franje Asiškog (1226. – 2026.) i 1050. obljetnicu smrti kraljice Jelene i 950. obljetnicu krunidbe kralja Zvonimira. Sudjelovat će znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske i Bosne i Hercegovine.
Uvodni esej prigodom otvorenja same manifestacije “Knjige od kamena. Epigrafsko naslijeđe istočnojadranskog prostora“, održat će Ludwig Steindorff, njemački povjesničar, profesor povijesti istočne i jugoistočne Europe sa Sveučilišta u Kielu.
Manifestacija je prigoda da se predstavi izdavačka djelatnost hrvatskih izdavača: Arheološkog muzeja u Splitu, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Matice hrvatske Zadar, Matice hrvatske Trogir, Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik te Književnog kruga Split.
Manifestacija Knjiga Mediterana održava se uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, Grada Splita te Splitsko-dalmatinske županije. Redovito financiranje od navedenih institucija svjedoči o važnosti Knjige Mediterana za razvoj kulture i znanosti kako u Splitu tako i u cijeloj Hrvatskoj. Također je poticaj i organizatorima, na čelu s Književnim krugom Split, da ustraju na organizaciji Knjige Mediterana i sličnih manifestacija te na publiciranju znanstvene literature.
_____________________________________________________________________________________
PROGRAMSKA KNJIŽICA DOSTUPNA JE OVDJE
Uvodno slovo organizatora
Godina 2026. obilježena je velikim jubilejem koji nadilazi granice jednoga reda, jedne zemlje ili jednoga povijesnog razdoblja. Navršava se osam stoljeća od smrti svetoga Franje Asiškoga (1181./1182. – 1226.), jednoga od najutjecajnijih svetaca u povijesti Katoličke Crkve, utemeljitelja franjevačkoga pokreta i jedne od najprepoznatljivijih osobnosti europske duhovne i kulturne baštine. Osamstota obljetnica njegove smrti pruža iznimnu prigodu za novo znanstveno vrednovanje njegova života, djela i nasljeđa koje je tijekom osam stoljeća ostavilo dubok trag u religijskoj, kulturnoj, umjetničkoj i društvenoj povijesti Europe.
Tim se povodom održava međunarodni znanstveni skup „Sv. Franjo Asiški (1226. – 2026.)“, koji okuplja ugledne domaće i inozemne znanstvenike s ciljem interdisciplinarnoga proučavanja osobe i djela svetoga Franje te njegova trajnoga utjecaja na europsku i hrvatsku povijest, kulturu i duhovnost. Franjina poruka evanđeoskoga siromaštva, bratstva, mira, služenja čovjeku i poštovanja prema svakom stvorenju ostaje jednako snažna i aktualna danas kao i u vremenu u kojem je živio.
Rođen kao Giovanni Bernardone, sveti Franjo svojim je životnim obraćenjem i potpunim predanjem Kristu obilježio povijest zapadnoga kršćanstva. Osnivanjem Reda manje braće te nadahnućem koje je dao nastanku Drugoga franjevačkog reda – klarisa – započeo je duhovni pokret koji je snažno obilježio srednjovjekovno društvo i nastavio oblikovati kršćansku duhovnost sve do naših dana. Njegova Pjesma stvorova (Cantico delle creature), jedno od prvih velikih književnih djela na talijanskom narodnom jeziku, ostaje trajnim svjedočanstvom duboke povezanosti čovjeka, Boga i svega stvorenoga te jedinstvenim izrazom kršćanske duhovnosti koja nadahnjuje i suvremeni svijet.
Međunarodni znanstveni skup održava se 6. listopada 2026. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Glavni je organizator Književni krug Split, a u organizaciji sudjeluju Institut za srednjovjekovne i franjevačke studije Papinskoga sveučilišta Antonianum u Rimu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu te Centar za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu. Suradnja ovih znanstvenih i visokoškolskih ustanova potvrđuje međunarodnu dimenziju skupa i zajedničko nastojanje da se proučavanje franjevačke baštine promatra u širem europskom i mediteranskom kontekstu.
Tematski je skup zamišljen kao mjesto susreta različitih znanstvenih disciplina. Raspravljat će se o životu i djelu svetoga Franje, njegovu utjecaju na povijest Crkve, srednjovjekovno društvo, teologiju, filozofiju, književnost, umjetnost i kulturnu baštinu. Posebna će se pozornost posvetiti franjevačkoj prisutnosti na hrvatskim prostorima, doprinosu franjevaca razvoju hrvatske kulture, obrazovanja, znanosti i umjetnosti te trajnoj aktualnosti Franjine poruke mira, dijaloga, solidarnosti, odgovornosti prema stvorenomu svijetu i brige za najslabije.
Sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatske i Italije, među kojima su povjesničari, teolozi, povjesničari umjetnosti, arheolozi, književni povjesničari, klasični filolozi i stručnjaci za srednjovjekovne i franjevačke studije, potvrđuje međunarodni karakter ovoga skupa i njegovu važnost za hrvatsku i europsku znanstvenu zajednicu. Očekuje se da će izlaganja i rasprave pridonijeti novim znanstvenim spoznajama, potaknuti daljnja interdisciplinarna istraživanja te dodatno osnažiti međunarodnu znanstvenu suradnju u proučavanju franjevačke baštine. Rezultati skupa bit će trajno sačuvani objavom recenziranoga zbornika radova.
Osam stoljeća nakon njegove smrti lik svetoga Franje Asiškoga i dalje nadahnjuje vjernike, znanstvenike, umjetnike i sve ljude dobre volje. Njegova jednostavna, ali zahtjevna poruka o miru, poniznosti, ljubavi prema bližnjemu i odgovornosti prema stvorenomu svijetu ostaje jedan od najvrjednijih duhovnih darova europske civilizacije. Neka ovaj znanstveni skup bude prigoda ne samo za nova znanstvena promišljanja nego i za dublje razumijevanje bogate franjevačke baštine koja je tijekom stoljeća oblikovala identitet hrvatskoga i europskoga kulturnoga prostora.
Dobro došli na međunarodni znanstveni skup „Sv. Franjo Asiški (1226. – 2026.)“.
Prof. dr. sc. Josip Vrandečić
Predsjednik Književnog kruga Split
_____________________________________________________________________________________
PROGRAMSKA KNJIŽICA DOSTUPNA JE OVDJE
Uvodno slovo organizatora
Godina 2026. donosi dvije velike obljetnice hrvatske povijesti koje nas pozivaju na ponovno promišljanje vlastitih korijena i mjesta hrvatskoga srednjovjekovlja u europskom povijesnom i kulturnom prostoru. Navršava se 1050 godina od smrti kraljice Jelene, znamenite hrvatske vladarice 10. stoljeća, te 950 godina od krunidbe kralja Zvonimira, jednoga od najistaknutijih vladara hrvatske narodne dinastije. Tim se povodom održava međunarodni znanstveni skup „Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski“, koji okuplja istaknute domaće i inozemne znanstvenike s ciljem novoga vrednovanja života, djelovanja i povijesnoga značenja dvoje vladara čija su imena trajno upisana u hrvatsku povijesnu svijest.
Ove obljetnice nisu tek podsjetnik na davne događaje. One su poticaj za suvremeno znanstveno istraživanje i dijalog različitih disciplina koje zajednički rasvjetljuju političke, crkvene, pravne, kulturne i umjetničke okolnosti hrvatskoga kraljevstva druge polovice 10. i 11. stoljeća. Istodobno nas podsjećaju na razdoblje u kojem se oblikovao hrvatski državni identitet, učvršćivale veze s Apostolskom Stolicom i razvijala kultura koja je Hrvatsku čvrsto uključivala u zajednički europski civilizacijski krug. Dodatnu simboličku vrijednost ovim jubilejima daje i obilježavanje prvoga poznatog spomena Gospine crkve u Hrvata, jednoga od najznačajnijih mjesta hrvatske ranosrednjovjekovne crkvene i državne baštine.
Posebno mjesto među hrvatskim srednjovjekovnim spomenicima zauzima nadgrobni natpis kraljice Jelene, koji je otkrio i rekonstruirao don Frane Bulić. Taj je iznimni epigrafski spomenik neprocjenjiv za hrvatsku historiografiju jer potvrđuje Jeleninu ulogu supruge kralja Mihaela Krešimira II. i majke kralja Stjepana Držislava, čime je rasvijetlio rodoslovlje hrvatske narodne dinastije. Istodobno, riječi kojima je kraljica opisana kao „majka sirota i zaštitnica udovica“ svjedoče o razvijenoj kršćanskoj, društvenoj i pravnoj kulturi tadašnje Hrvatske te o idealu vladarske službe utemeljene na odgovornosti prema najslabijima.
Ništa manje značenje nema ni kralj Zvonimir, čija je krunidba 1076. godine u Solinu označila novo poglavlje hrvatske srednjovjekovne povijesti. Njegova je vladavina obilježena učvršćivanjem kraljevske vlasti, nastavkom crkvenih reformi i snažnim vezama s Apostolskom Stolicom. U njegovu se vremenu Hrvatska potvrđuje kao prepoznatljiv politički čimbenik europskoga Zapada, dok Bašćanska ploča, nazivajući ga „kraljem hrvatskim“, čuva jedan od najvažnijih i najstarijih zapisa hrvatskoga narodnog imena na hrvatskome jeziku.
Međunarodni znanstveni skup održava se ove godine 8. i 9. listopada 2026. godine u Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu, u okviru tradicionalne kulturno-znanstvene manifestacije Knjiga Mediterana, pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije. Glavni je organizator Književni krug Split, a u organizaciji sudjeluju Fakultet crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu, Odsjek za povijest
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Centar za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Arheološki muzej u Splitu. Zajedničkim djelovanjem ovih znanstvenih, visokoškolskih i baštinskih ustanova potvrđuje se važnost interdisciplinarnoga pristupa istraživanju hrvatskoga srednjovjekovlja i njegovo mjesto u europskoj znanstvenoj zajednici.
Sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatske te više europskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francuske i Italije – potvrđuje međunarodni karakter skupa i zajednički interes za istraživanje hrvatske srednjovjekovne baštine u širem europskom kontekstu. Očekuje se da će izlaganja i rasprave pridonijeti novim znanstvenim spoznajama, otvoriti nova istraživačka pitanja te dodatno osnažiti međunarodnu suradnju među povjesničarima, arheolozima, povjesničarima umjetnosti, crkvenim povjesničarima, filolozima i drugim istraživačima. Rezultati skupa bit će trajno sačuvani objavom recenziranoga zbornika radova.
Neka obilježavanje ovih velikih jubileja bude poticaj ne samo znanstvenom istraživanju nego i obnovljenoj svijesti o bogatstvu hrvatske srednjovjekovne tradicije, koju su svojim životom i djelovanjem trajno obilježili kraljica Jelena i kralj Zvonimir.
Dobro došli na međunarodni znanstveni skup „Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski“.
Prof. dr. sc. Josip Vrandečić
Predsjednik Književnog kruga Split
