Knjiga Mediterana, međunarodna kulturna manifestacija u organizaciji Književnog kruga Split i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održati će se i ove godine u posljednjem tjednu mjeseca rujna. Njezino 36. izdanje odvijat će se od 22. do 28. rujna 2024. kada će se organizirati dva znanstvena skupa te predstavljanja izdavačke djelatnosti iz cijele Hrvatske. Suorganizatori ovogodišnje Knjige Mediterana su Sveučilište u Grazu, Sveučilište u Leipzigu, Arheološki muzej u Splitu, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i Sveučilište u Splitu. Ovogodišnji znanstveni skupovi Knjige Mediterana posvećeni su rimskoj vojsci te hrvatskom književniku Slobodanu Novaku.
Uz znanstvene skupove manifestacija je i odlična prigoda kako bi se predstavila izdavačka djelatnost hrvatskih izdavača: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske Split, Matice hrvatske Zadar, Matice hrvatske Trogir, Hrvatske sveučilišne naklade, Staroslavenskog instituta, Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik, Naklade Bošković, Društva arhitekata Split, Zajednice bokeljskih Hrvata, izdavačke kuće Gospe od Škrpjela, Društva „Radovan“ Trogir, Gradske knjižnice Kaštela te Književnog kruga Split. Akademkinja Nella Lonza održat će uvodni esej prigodom otvorenja same manifestacije “O povijesti prava koje povezuje Mediteran”, a akademik Nenad Cambi predavanje “Split prije Dioklecijana” prigodom predstavljanja njegovih nekoliko knjiga.
Manifestacija Knjiga Mediterana održava se uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, Grada Splita te Splitsko-dalmatinske županije. Novčana potpora navedenih institucija svjedoči o važnosti Knjige Mediterana za razvoj kulture i znanosti kako u Splitu tako i u cijeloj Hrvatskoj. Također je poticaj i organizatorima, na čelu sa Književnim krugom Split, da i dalje marljivo rade na organizaciji Knjige Mediterana i sličnih manifestacija te na publikaciji znanstvene literature.
Vojska kao povezujući čimbenik u rimskom svijetu / The Army as a Connecting Factor in the Roman World
Međunarodni znanstveni skup
Rimska država imala je jedan od najboljih vojnih sustava svih vremena. U razdoblju između 2. stoljeća prije Krista do vremena vladavine cara Justinijana u 6. stoljeću, rimska vojska je prošla kroz različite faze razvoja i snažno utjecala na mnoga događanja. Prije nego što je profesionalizirana, omogućila je Republici da uništi Kartagu, što je utrlo put potpunoj dominaciji na Sredozemlju. Snažno je obilježila razdoblje građanskih ratova tijekom 1. stoljeća prije Krista koji su završili Augustovim dolaskom na vlast i uspostavom mira. Od vremena njegovog principata, vojska je imala oko trideset legija, stotine pomoćnih jedinica i numera, mornarice i postrojbe smještene u gradu Rimu. Sredinom 2. stoljeća vojska je do maksimuma pomaknula granice Carstva, omogućivši mu ono što nije uspjelo nijednoj političkoj sili. O vojsci kao povezujućem čimbeniku u rimskom svijetu Književni krug Split je organizirao međunarodni znanstveni skup 23. i 24. rujna 2024. u suradnji sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, Arheološkim muzejom u Splitu, Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu te Sveučilištima u Grazu, Leipzigu i Splitu.
Voditelji skupa su Nenad Cambi, Ivan Matijević, Ante Jurčević i Zvonimir Forker, a sudionici i teme:
Werner Eck: Das Offiziercorps als Netzwerk im Imperium Romanum
Feđa Milivojević: Od monetara do prokonzula? Nova promišljanja o karijeri Gn. Bebija Tamfila Vále
Krešimir Baljkas: Vojne karijere rimskih vitezova u Dalmaciji – čimbenik integracije lokalnih elita
Vjeran Brezak: Oktavijanovi zapovjednici na kampanji u Iliriku (35.-33. pr. Kr.)
Sanja Ivčević: Lokaliteti nalaza rimske vojne opreme na području između rijeka Krke i Cetine
Petya Andreeva: At Home and on Duty: Soldiers and Veterans of Legio I Italica in the Thracian lands – _putem video veze
Milena Raycheva: The military, the veterans and the imperial cult in Thrace
Emil Nankov: Romans at the Gates: Late Republican Militaria from the Middle Strymon Valley
Philip Kolev: Roman soldiers and veterans in the Middle Strymon Valley
Krešimir Matijević: The Roman Army as a Factor in the Spread of the Roman Religion in the North-West Provinces
Almir Marić: Panonske kohorte u provinciji Mauretania Caesariensis
Ivan Matijević: The Influence of the Army on Roman Dalmatia During the 2nd and 3rd Centuries
Dan Dana: »Les Dalmates dans les diplômes militaires : les soldats et leurs familles« – putem video veze
Nikola Cesarik, Dražen Maršić, Božo Kokan: Triumphal Arch from Dicmo: A New Evidence of Trajan’s Route to Dacia
Mirko Rašić: Internal Buffer Zone, Policing, Logistics? A Domitianic Reconstruction of a Fort in Dalmatia and its Role in a Pacified Province
Boris Olujić: Sustavno arheološko istraživanje beneficijarijske postaje u Čakovcu Oštarijskom kod Josipdola (Metul/Metulum)
Wolfgang Spickermann: Dedications to Matres and Matronae from Soldiers from the German Provinces of the Roman Empire
Rubina Raja: Palmyra and the Roman military: new research from the Palmyra Portrait Project
Igor Borzić: Proizvodi lionskih keramičarskih radionica u legijskim logorima rimske Dalmacije – specijalna dostava ili trgovački izlet?
Ivana Jadrić-Kučan: Razbibriga i zabava rimskih vojnika: arheološki tragovi društvenih igara iz legijskog logora Burnum
Kaloyan Pramatarov: Weaponry in Burial Mound Complexes in the Province of Thrace (1st – 3rd c. AD)
Tin Turković: Singulares domini nostri i ikonografija Dioklecijanovog umirovljeničkog dvora u Splitu – putem video veze
Maxime Emion: Des officiers moins connectés ? Remarques sur la mobilité dans les carrières de l’armée romaine tardive
Hrvoje Gračanin: Notitia dignitatum kao izvor za kasnorimsku vojnu povijest Zapadnog Ilirika
Katarina Lukić Milivojević: Pecunia nervus belli est: Investigating the late Roman Army on the limes of Pannonia Secunda through numismatic data
Zvonimir Forker: Exploring the Interconnectedness of the Army and Quarries on Brač in the 6th Century
Vladimir Kusik: Bizantska vojska i pitanje kontinuiteta života starosjedilačkog stanovništva na prostoru današnje sjeverne Dalmacije tijekom 7. i 8. stoljeća.
Slobodan Novak (Split 1924. – Zagreb 2016.)
Međunarodni znanstveni skup povodom 100. obljetnice rođenja
Znanstvenim skupom koji se održava 26. rujna 2024. godine Književni krug Split u suradnji sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu obilježava 100. godišnjicu rođenja velikog hrvatskog književnika Slobodana Novaka. Obljetnica je prigoda ali i prvorazredna nacionalna društvena i književna obveza, razlog da se novim uvidima na skupu osvjeste iznimne koordinate djela u čijim se slojevima kriju odgovori na pitanje zašto dalje treba misliti. Novakovo je djelo briljantna je i lucidna dijagnoza vremena, djelotvoran lijek protiv njegove praznine, gluposti i pustoši koja prijeti. Ono je čin odgovornosti pred licem povijesti, i u sebi sabire ponajbolju aktivu hrvatske i evropskih književnosti, kapitalizirane u individualnom iskustvu nesvakidašnjeg intenziteta i književne relevantnosti. Njegove ponajbolje stranice vrhunci su moralne dosljednosti u našoj književnoj i društvenoj stvarnosti koji nas uče da ne zalutamo u pustinji koja nas okružuje.
Znanstveni voditelj skupa je Ivan Bošković a sudionici i teme su:
Cvijeta Pavlović: Slobodan Novak – opus signum temporis
Antun Pavešković: Novakovi likovi bez katarze?
Boris Senker: Sceničnost Novakovih proza
Maciej Czerwiński: Tekst, film, akvarel. Semiotizacja prostora u prozi Slobodana Novaka
Irvin Lukežić: Ironija, groteska i intertekstualnost u Izvanbrodskom dnevniku Slobodana Novaka
Helena Sablić Tomić: Pristajanja Slobodana Novaka
Davor Velnić: Novo čitanje ili novo pisanje
Ivan Bošković: Slobodan Novak i Split
Goran Krapić: Jadran i životinje u romanu Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka (srednjoškolska nastava književnosti)
Pregled tema i programa ranijih manifestacija dostupan je ovdje.
