37. KNJIGA MEDITERANA

Tradicionalna međunarodna kulturna manifestacija u organizaciji Književnog kruga Split i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održava se ove godine u nešto promijenjenom terminu, od 5. do 11. listopada. Glavno obilježje manifestaciji daju znanstveni skup posvećen hrvatskom jezikoslovcu Bartolu Kašiću i okrugli stol posvećen Živku Jeličiću i splitskom književnom krugu. Suorganizatori manifestacije su ove godine Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Split.

Uz znanstveni skup i okrugli stol, manifestacija je i prigoda kako bi se predstavila izdavačka djelatnost hrvatskih izdavača: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Arheološkog muzeja u Splitu, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološkog muzeja u Zadru, Matice hrvatske Split, Matice hrvatske Zadar, Matice hrvatske Trogir, Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik, Naklade Bošković, Društva “Radovan” Trogir, te Književnog kruga Split. Uvodni esej prigodom otvorenja same manifestacije “Mediteranski palimpsest – Fuimus Troes, fuit Illium et ingens gloria Teucrorum, nunc nulla“, održat će dugogodišnji pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu Radoslav Bužančić.

Manifestacija Knjiga Mediterana održava se uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, Grada Splita te Splitsko-dalmatinske županije. Novčana potpora navedenih institucija svjedoči o važnosti Knjige Mediterana za razvoj kulture i znanosti kako u Splitu tako i u cijeloj Hrvatskoj. Također je poticaj i organizatorima, na čelu s Književnim krugom Split, da ustraju na organizaciji Knjige Mediterana i sličnih manifestacija te na publiciranju znanstvene literature.

Programska knjižica

---

Ove godine, 15. kolovoza 2025., navršava se 450. godina od rođenja Bartola Kašića, hrvatskoga isusovca kojeg nazivamo “ocem hrvatskoga jezikoslovlja” jer je autor prve objavljene gramatike hrvatskoga jezika Institutiones linguae Illyricae (Rim, 1604.). Tu je gramatiku mladi Kašić sastavio za potrebe seminara hrvatskoga jezika, u sklopu kojega je od 1599. do 1604. zajedno s Aleksandrom Komulovićem davao poduku iz hrvatskoga jezika isusovcima u Rimskom kolegiju. Prvi je za potrebe svojih djela i prijevoda osmislio jednoznačan slovopis, koji je dosljedno primjenjivao u svojim knjigama, često priloživši im slovopisno objašnjenje. Stoga je i začetnik pravopisnoga promišljanja o hrvatskom jeziku.

Nakon osnovne izobrazbe u Pagu i Zadru, školovao se je u isusovačkom Ilirskom (hrvatskom) kolegiju u Loretu (1591.-1593.) te u Rimu, gdje je 1595. stupio u Družbu Isusovu. Od 1597. do 1599. bio je u Rimskom kolegiju, a 1606. bio je zaređen za svećenika. Godine 1613. te ponovno 1618. preko Dubrovnika poduzeo je dva misijska putovanja u turske zemlje, pri čemu se je duže zadržao u Slavoniji i Beogradu.

Za svojega života Bartol Kašić objavio je desetak publikacija, autorskih i prijevoda, te je po tom najplodniji hrvatski pisac 16. i 17. stoljeća. Mnoga njegova djela i prijevodi ostali su u rukopisu, te su ugledala svjetlo dana tek u nedavnoj prošlosti. Takva je sudbina zadesila njegov prijevod Biblije, koji je objavljen tek nedavno 1999. godine. Nakon gramatike potpuno je bio usmjeren na djela vjerske i duhovne tematike, pa je do kraja života preveo na hrvatski jezik ili kompilirao ili samostalno napisao sve što je u to vrijeme moglo biti potrebno hrvatskim kršćanima za vjersku poduku i duhovni rast: Ignacijeve duhovne vježbe, prijevod psalama, Bellarminov kršćanski nauk, životopis sv. Ignacija, životopis Isusa i Blažene Djevice Marije, životopis Franje Ksaverskoga, Kempencovo asketsko djelo i dr. Time je on bio istinski misionar za hrvatski narod.

Književni krug Split zajedno s isusovačkim Fakultetom filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te s Odsjekom za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu na poseban način obilježava ovu važnu obljetnicu rođenja Bartola Kašića međunarodnim znanstvenim skupom koji se održava u Splitu 6. listopada 2025. godine, a u sklopu manifestacije Knjiga Mediterana.

Voditelji znanstvenoga skupa:
prof. dr. sc. Ivica Šestak, prof. dr. sc. Marko Trogrlić i prof. dr. sc. Josip Vandečić

Sudionici i teme:

Ivica Musa: Misijske inicijative Družbe Isusove XVI. i XVII. stoljeća u jugoistočnoj Europi. Crkveni i prosvjetni okvir djelovanja Bartola Kašića
Marko Trogrlić: Collegium Romanum  kao mjesto odgoja, školovanja i djelovanja i hrvatskih Isusovaca
Ivan Armanda: Bartol Kašić u rimskim crkvenim krugovima
Dalibor Vrgoč: Pater Bartol Kašić i europski gradovi – zemljopisni oris jednoga života
Josip Vrandečić: Zadarski intelektualni krug u pismima nadbiskupa Minuccija (1596.–1604.)
Ivan Šestak i Ivana Kresnik: Kašićevi prijevodi životopisa Ignacija Lojolskoga i Franje Ksaverskoga
Marijana Horvat i Ivana Lovrić Jović: Dubrovački književni jezik u leksiku Kašićeva Nasledovanʼja – teksta koji još uvijek nije transkribiran ni proučen u cijelosti
Ivica Martinović: Tragom sroka liepost-kriepost u Kašićevoj pjesmi Čtivnikom (1614.) ili Kašićeva posveta Maruliću

---

Živko Jeličić (Split, 7. VI. 1920. – 23. II. 1995.), pripovjedač, kritičar i esejist hrvatski je književnik koji je kao kulturni djelatnik snažno utjecao razvoj i očuvanje hrvatske baštine. Njegovo pripovjedaštvo dijeli značajke francuskoga novoga romana: razvučenu naraciju, gomilanje predmeta i slučajnih likova u pripovjednom prostoru, objektivizirani opis i dugo zadržavanje na detaljima te destrukciju fabulativnoga i vremenskoga sloja. Radnje njegovih romana, napose splitskog triptiha, potpuno su podređene unutarnjemu proživljavanju protagonista – pisca, sporedni likovi umetnuti su u asocijativni tijek psihološke analize čime se, uobličeni usporenom, isjeckanom i paraleliziranom radnjom, ostvaruje suptilna napetost između likova i njihovih svjetova. Jeličićeva je rečenica zasnovana na izravnim zapažanjima, poredbama, hiperbolama, aluzijama i metaforama te bogatom leksiku i mješavini književnoga jezika i čakavskoga izraza u opisima, pripovijedanju i dijalozima. Uz to romane mu odlikuje primjetna ironija i sarkazam te odmaci u snovito i halucinantno s grotesknim slikama i postupcima, zbog čega su istaknuti kao primjer strukturalističkoga romana u hrvatskoj književnosti. Njegove pjesme i proza prevođene su na engleski, francuski, mađarski, makedonski i slovenski jezik.

Od 1965. Jeličić je izvanredni i od 1983. redoviti član JAZU (HAZU). Bio je jedan od glavnih pokretača izdavaštva u Splitu nakon povratka iz Zagreba, vodio je Pododbor matice hrvatske u Splitu, a nakon gašenja Matica 1971. godine nastavlja izdavačku djelatnost pod nazivom Čakavski sabor Split, te od 1979. Književni krug Split. Pokrenuo je časopise Mogućnosti i Čakavska rič te privukao širok krug suradnika i znanstvenika s kojima je pokrenuto izdavanje Sabranih djela Marka Marulića, manifestacije Dani Hvarskoga kazališta, Marulićevi dani i Knjiga Mediterana. Uz njega, svoj su zapažen doprinos, u književnosti i kulturi, dali i Jure Franičević Pločar, Marin Franičević, Mirko Prelas, Srećko Diana, Nikola Disopra, Jakša Fiamengo, Ivan Mimica, Cvito Fisković, Kruno Prijatelj, Radovan Vidović, Bože V. Žigo, Jerko Ljubetić, Momčilo Popadić i mnogi drugi.

Odabrane ulomke iz romana “Šašava luna”, “Ljetnih večeri” i “Balada o kostima” Živka Jeličića, pjesmu “Kad umire čovjek” Jure Franičevića Pločara i “Oblutak sreće” Srećka Diane čitat će prvak drame HNK u Splitu Trpimir Jurkić