Knjiga Mediterana

Već 30 godina za redom posljednji tjedan mjeseca rujna termin je u kojem se održava ova manifestacija, tijekom koje se priređuju znanstveni skupovi i predstavlja izdavačka djelatnost posvećena Mediteranu.
Prošlogodišnji znanstveni skup bio je posvećen sv. Jeronimu, 1600. obljetnici smrti jednog od najznamenitijih Dalmatinaca, mistika, prevoditelja Biblije i zaštitnika Dalmacije, pod nazivom “Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris”. Međunarodni znanstveni skup organiziran je zajedno s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, a voditelj je bio prof. dr. don Ivan Bodrožić.

Književni krug Split i 
Institut za povijest umjetnosti
organiziraju međunarodni znanstveni skup
„LJUBO KARAMAN – pedeset godina poslije“

Na manifestaciji Knjiga Mediterana, krajem rujna 2021. godine, Književni krug Split u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i akademikom Radoslavom Tomićem planira prirediti znanstveni skup „Ljubo Karaman – pedeset godina poslije“.

Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.) utemeljitelj je suvremene povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Splićanin podrijetlom i rođenjem, studirao je povijest umjetnosti u Beču – tada središtu glasovite „Bečke škole povijesti umjetnosti“ – gdje su mu predavali ugledni profesori poput Jozefa Strzygowskoga i Maxa Dvořáka. Djelovao je nakon toga u Splitu i Zagrebu kao konzervator i znanstvenik. Ostavo je iza sebe ogroman opus koji uključuje brojne znanstvene i popularno pisane članke i temeljne knjige o najznačajnijim umjetnicima i umjetničkim djelima od antike do 16. stoljeća u Dalmaciji od Raba do Kotora. Dovoljno se prisjetiti monografija o Buvini i Radovanu, Dioklecijanovoj palači, umjetnosti 15. i 16. stoljeća u Dalmaciji ili starohrvatskoj umjetnosti kojoj je posvetio brojne knjige i studije nastojeći unijeti red u istraživanje ali i popularizirati i ukazati na hrvatski doprinos u ranosrednjovjekovnom oblikovanju europske kulture. Formiran u Beču, kao učenik glasovitih profesora, Karaman je u hrvatsku povijest umjetnosti unio najviše znanstvene standarde. Pišući o velikim temama iz hrvatske baštine teoretski je i metodološki usmjerio pravce razvoja naše discipline te uspostavio jasne vrijednosne kriterije u analizama pojedinačnih umjetnina i u prosuđivanju tijeka razvoja umjetničkih zbivanja uvodeći u struku – kao polazište – kategorije stila. Podjednako je važna i njegova konzervatorska djelatnost koju je temeljio na najsuvremenijim strukovnim dosezima svoga vremena, suptilno ukazujući na složenost odnosa prema nasljeđu, stavljajući u prvi plan umjetničku vrijednost.

Karaman je ujedno i prvi domaći povjesničar umjetnosti koji je istraživao i pisao o umjetnosti na cijelom hrvatskom prostoru. Najvažnija svoja djela posvetio je rodnoj Dalmaciji ali je postupno, nakon preseljenja u Zagreb istraživao Istru, Središnju Hrvatsku, Slavoniju te Bosnu i Hercegovinu. Temeljito poznavanje spomenika omogućilo mu je da u zrelosti svoga znanstvenoga rada formulira i teorijske postavke o specifičnostima hrvatske umjetnosti uvjetovane njezinim povijesnim i političkim razvojem te geografskim položajem na susretu Istoka i Zapada, kontinenta i Mediterana, u knjizi O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva (1963.) koja upozorava na specifičnosti hrvatske likovne baštine u povijesnoumjetničkim mijenama.

Želja priređivača je osvijetliti Karamanov život i njegovo djelovanje, pedeset godina nakon smrti, jer smo uvjereni da njegova „baština“ ima sudbinsko značenje za hrvatsku povijest umjetnosti. Nepravedno zapostavljena Karamanova praktična i teoretska djelatnost pokazuje najviše dosege humanističke znanosti u dugom vremenskom razdoblju od 1920. godine, kada kod Maxa Dvořáka doktorira tezom Die romanische Plastik in Spalato, do smrti 1971. godine.

Zainteresirani sudionici skupa predložit će temu iz svoga područja interesa, a u izboru mogu poslužiti dolje navedene natuknice:
Podrijetlo i obitelj
Studij u Beču, profesori i kolege
Splitsko razdoblje Karamanova djelovanja
Zagrebačko razdoblje Karamanova djelovanja
Ljubo Karaman i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Antička i ranokršćanska umjetnost u djelu Ljube Karamana
Starohrvatske teme
Romanika (Buvina i Radovan)
Umjetnost 15. i 16. stoljeća u Dalmaciji
Bizant i dalmatinska umjetnost
Slikarstvo u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj republici
Ljubo Karaman kao konzervator
Ljubo Karaman kao teoretičar

Znanstveni skup bio bi popraćen i izložbom koja bi kroz rukopise, fotografije, dokumente, knjige i umjetnička djela osvijetlila život i djelovanje velikoga znanstvenika, te nastojala ocrtati njegov duhovni i intelektualni profil. Organizatori skupa su Književni krug Split i Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, a održava se pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.