Ovogodišnja, trideset peta Knjiga Mediterana, održava se tradicionalno u zadnjem tjednu mjeseca rujna – od nedjelje 24. do subote 30. 9. 2023. Cijela manifestacija se odvija u Zavodu za umjetnički i znanstveni rad HAZU u Splitu (palača Milesi) pod visokim pokroviteljstvom HAZU. Tijekom sedam dana trajanja međunarodne manifestacije održat će se dva znanstvena skupa i predstaviti izdavačka djelatnost posvećena Mediteranu.
Manifestacija započinje svečanim otvorenjem i tradicionalnim uvodnim slovom koje ove godine drži akademik Krešimir Bagić pod nazivom “Mediteran kakav nikad nije bio”.
Tijekom manifestacije predstavit će se izdavačka djelatnost Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, Ogranka Matice hrvatske u Splitu, Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” u Šibeniku, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološkog muzeja u Splitu, Javne ustanove u kulturi Zvonimir u Solinu, Leykam Internationala u Zagrebu, Župe sv. Ivana Krstitelja u Postirima, Pro Torpeda u Rijeci, Naklade Bošković iz Splita, Matice hrvatske Tomislavgrad, Gospe od Škrpjela u Perastu, Umjetničke akademije u Splitu te Književnog kruga Split.
Znanstveni skupovi posvećeni su dvama značajnim osobama hrvatske povijesti i književnosti: Antunu Vrančiću i Antunu Gustavu Matošu.
Antun Gustav Matoš: život i djelo
(Tovarnik 1873. – Zagreb 1914.)
Znanstveni skup povodom 150. obljetnice rođenja
Znanstvenim skupom koji se održava 25. rujna 2023. godine Književni krug Split u suradnji sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu obilježava 150. godišnjicu rođenja velikog hrvatskog književnika A. G. Matoša. Prigoda je to da se iznova podsjetimo imena koje je zadužilo našu svekoliku kulturu i duhovnost, ali i da se, s odmakom od 150. godina, pokuša odgovoriti na pitanje što ih matošiana i sam Matoš postavljaju nama, danas i ovdje. A ona su, držimo, relevantna kao i u vrijeme Matoševa života.
Matoševo djelo, opsegom veće od 8000 stranica, žanrovski polivalentno – raskošno kako tematskim i motivskim rasponima te prilagodljivošću i ljepotom izraza – jedna je od ponajboljih stranica naše literature. Ono je bilo uzor mnogim njegovim suvremenicima ali i orijentir – snagom individualnosti i originalnosti – onima koji dolaze. Nametnulo se i svome vremenu, ali i današnjem čitatelju, kao vrhunski domet našega književnoga izraza.
Znanstveni voditelj skupa je Ivan Bošković a sudionici i teme su:
DUBRAVKA ORAIĆ TOLIĆ »Matoš i Dubrovnik«
VINKO BREŠIĆ »Matoševi nesuđeni časopisi«
CVIJETA PAVLOVIĆ »« La rose mysterieuse » : Matoš na francuskom jeziku«
STJEPAN MATKOVIĆ »Matoš, pravaštvo i starčevićanstvo«
IRVIN LUKEŽIĆ »Matoševi europski putopisi«
IVICA MATIČEVIĆ »Barčev Matoš: mjera za književnu kritiku«
BORIS SENKER »Matoš i kazalište«
IVAN BOŠKOVIĆ »Kaštelanov Matoš«
HELENA SABLIĆ TOMIĆ »Dokumentarni filmovi o Matošu«
Antun Vrančić
Život, djelo, suvremenici
(Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.)
Međunarodni znanstveni skup o 450. obljetnici smrti
Prigodnim međunarodnim znanstvenim skupom, od 28. do 29. rujna 2023. godine, Književni krug Split u suradnji sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu i Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu obilježava 450. godišnjicu smrti Antuna Vrančića, crkvenog prelata, diplomata, pisca, jednog od najvažnijih osoba hrvatske ranonovovjekovne povijesti.
Na skupu koji se održava u prostorijama Zavoda HAZU (Palača Milesi) sudjeluju znanstvenici različitih usmjerenja nastojeći na što sveobuhvatniji način osvijetliti život i rad jedne od najistaknutijih ličnosti europskoga 16. stoljeća, “jednog od najmoćnijih Hrvata svojega vremena”.
Voditelji skupa su Josip Vrandečić i Nikša Varezić a sudionici i teme:
Nikša Varezić: Sveta Stolica i protuosmanska politika u Vrančićevo doba
Marko Trogrlić: Habsburgovci i Antun Vrančić
Jadranka Neralić: Antun Vrančić i mreža prijatelja, zaštitnika i zagovornika u Rimskoj kuriji i na Bečkom dvoru
Peter Kasza: How many sides has a coin? Antun Vrančić and his contemporaries on the Ottoman campaign in 1543
Krešimir Kužić: Obavještajno djelovanje Antuna Vrančića
Luka Marković: Antun Vrančić i reformacija
Mirjana Matijević Sokol: Antun Vrančić i Monumentum Ancyranum
Emilio Marin: Marginalia uz rad B. Lučina o Vrančiću i Monumentun Aneyranum
Ivica Martinović: Šibenski dio ostavštine Antuna i Fausta Vrančića iz perspektivekataloga Martina Jurja Kovačića iz 1798. godine
Neven Jovanović i Teo Radić: Tri pisma Antuna Vrančića Petru Francisku Pariziju, dubrovačkom kancelaru
Diana Sorić: Vrančićeva zbirka Otia u budimpeštanskoj knjižnici Szegheny
Ana Kadović: Proizvodnja i cirkulacija humanističkog znanja prema epistolarnom opusu Antuna Vrančića (1504.-1573)
Frane Prpa: Svestranost Vrančićevih: Faust Vrančić i katedrala: kritike i prijedlozi u kontekstu posttridentinske obnove
Josip Vrandečić: Vrančić, Montaigne, Čelebija: usporedba putopisa
Vlado Rezar: Antun Vrančić i njegov liječnik Gabriel Leporinus Pharensis
Ivan Bošković: Iz povijesti u pripovijest; Araličin Antun Vrančić
Marko Rimac: Izvori za rano novovjekovnu agrarnu povijest Pirovca i okolice
Pregled tema i programa ranijih manifestacija dostupan je ovdje.
