Ovogodišnja manifestacija, trideset i treća po redu, održava se pod visokim pokroviteljstvom HAZU od nedjelje 19. do subote 25. rujna 2021. godine u Splitu. Tijekom sedam dana trajanja međunarodne manifestacije održat će se dva znanstvena skupa i predstaviti izdavačka djelatnost posvećena Mediteranu.
Manifestacija započinje svečanim otvorenjem i tradicionalnim uvodnim slovom koje ove godine drži povjesničar Marko Trogrlić pod nazivom “Svjetovno i duhovno u habsburškoj Dalmaciji”.
Od 20. do 22. rujna u Galeriji Meštrović u Splitu održava se prva konferencija Međunarodne udruge za povijest gradova posvećena novoj temi četverogodišnjeg programa Urbani poredak (Protagonists of Urban Order from the Antiquity to the Present).
Konferencija, koju organiziraju Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Hrvatski institut za povijest i Književni krug Split, fokusirati će se na protagoniste urbanog poretka/promjenu poretka/nereda u komparativnoj perspektivi i na višestruke protagoniste urbanog poretka koji djeluju na različitim razinama, različitim kanalima i različitim sredstvima, u različitim razdobljima i različitim regijama, uključujući različite kulturne tradicije. Kompleksna uloga protagonista urbanog poretka može se razumjeti samo putem interdisciplinarnog odobravanja više povjesničara, povjesničara arhitekture, arheologa, urbanih geografa, povjesničara umjetnosti, književnih povjesničara i povjesničara religije. Na konferenciji sudjeluje 21 znanstvenik iz Danske, Finske, Italije, Norveške, Rumunjske, Slovenije, Švicarske, Ukrajine, Velike Britanije i Hrvatske (programska knjižica – ovdje).
Od 23. do 24. rujna u Zavodu HAZU održava se međunarodni znanstveni skup Ljubo Karaman – pedeset godina poslije kojeg organizira Književni krug Split u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i Zavodom za znanstveni rad HAZU u Splitu (programska knjižica – ovdje).
Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.) utemeljitelj je suvremene povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Splićanin podrijetlom i rođenjem, studirao je povijest umjetnosti u Beču – tada središtu glasovite “bečke škole povijesti umjetnosti“ gdje su mu predavali ugledni profesori poput Jozefa Strzygowskoga i Maxa Dvořáka. Djelovao je nakon toga u Splitu i Zagrebu kao konzervator i znanstvenik. Ostavo je iza sebe ogroman opus koji uključuje brojne znanstvene i popularno pisane članke i temeljne knjige o najznačajnijim umjetnicima i umjetničkim djelima od antike do 16. stoljeća u Dalmaciji od Raba do Kotora. Dovoljno se prisjetiti monografija o Buvini i Radovanu, Dioklecijanovoj palači, umjetnosti 15. i 16. stoljeća u Dalmaciji ili “starohrvatskoj umjetnosti“ kojoj je posvetio brojne knjige i studije nastojeći unijeti red u istraživanje ali i popularizirati i ukazati na hrvatski doprinos u ranosrednjovjekovnom oblikovanju europske kulture. Formiran u Beču, kao učenik glasovitih profesora, Karaman je u hrvatsku povijest umjetnosti unio najviše znanstvene standarde. Pišući o velikim temama iz hrvatske baštine Karaman je, teoretski i metodološki usmjerio pravce razvoja povijesti umjetnosti kao discipline te uspostavio jasne vrijednosne kriterije u analizama pojedinačnih umjetnina i u prosuđivanju tijeka razvoja umjetničkih zbivanja uvodeći u struku – kao polazište kategorije stila. Podjednako je važna i njegova konzervatorska djelatnost koju je temeljio na najsuvremenijim strukovnim dosezima svoga vremena, suptilno ukazujući na složenost odnosa prema nasljeđu, stavljajući u prvi plan umjetničku vrijednost.
Karaman je ujedno i prvi domaći povjesničar umjetnosti koji je istraživao i pisao o umjetnosti na cijelom hrvatskom prostoru. Najvažnija svoja djela posvetio je rodnoj Dalmaciji ali je postupno, nakon preseljenja u Zagreb istraživao Istru, Središnju Hrvatsku, Slavoniju te Bosnu i Hercegovinu. Temeljito poznavanje spomenika omogućilo mu je da u zrelosti svoga znanstvenoga rada formulira i teorijske postavke o specifičnostima hrvatske umjetnosti uvjetovane njezinim povijesnim i političkim razvojem te geografskim položajem na susretu Istoka i Zapada, kontinenta i Mediterana, u knjizi O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva (1963.) koja upozorava na specifičnosti hrvatske likovne baštine u povijesno umjetničkim mijenama.
Želja organizatora je osvijetliti Karamanov život i njegovo djelovanje, pedeset godina nakon smrti, uvjereni da njegova “baština“ ima sudbinsko značenje za hrvatsku povijest umjetnosti. Nepravedno zapostavljena njegova praktična i teoretska djelatnost pokazuje najviše dosege humanističke znanosti u dugom vremenskom razdoblju od 1920. godine kada kod Maxa Dvořáka doktorira tezom Die romanische Plastik in Spalato do smrti 1971. godine.
Na znanstvenom skupu sudjeluje 37 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva a popratit će ga izložba koju priređuje akademik Radoslav Tomić. Izložba će kroz fotografije, dokumente, rukopise, knjige te umjetnička djela osvjetliti život i djelovanje velikog znanstvenika, te nastojati ocrtati njegov duhovni i intelektualni profil.
Tijekom manifestacije predstavit će se izdavačka djelatnost Matice hrvatske u Zagrebu, Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Ogranka Matice hrvatske u Hvaru, Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” u Šibeniku, “Od jematve do jematve” otoka Korčule, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, naklade Latina et Graeca iz Zagreba, Naklade Dominović iz Zagreba, Naklade Bošković iz Splita te Književnog kruga Split.
