IVAN DUKNOVIĆ I KRUGOVI NJEGOVE DJELATNOSTI

urednici: R. Bužančić, J. Belamarić, I. Fisković

Zbornik sadrži 20 studija renomiranih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, priređenih prema referatima sa znanstvenoga skupa, održanoga u Splitu 27. i 28. rujna 2010. pod naslovom Ivan Duknović i krugovi njegova djelovanja. Znanstveni skup priređen je prigodom obilježavanja petstote obljetnice smrti renesansnoga kipara Ivana Duknovića. Radovi su predani na nekoliko svjetskih jezika i na hrvatskom, popraćeni su referencijama i popisima literature, kao i odgovarajućim brojem ilustracija.
Ivan Duknović (Giovanni  Dalmata), jedan  od vodećih kipara rane renesanse, ubraja se među najistaknutije umjetnike hrvatskoga podrijetla u tom razdoblju koji su veći ili manji dio svoje umjetničke karijere ostvarili izvan domovine. Duknović je u prvom razdoblju svoga stvaralaštva djelovao u Italiji, pretežito u Rimu, potom je prešao na dvor hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina, a potom se vratio u rodni Trogir, izvršavajući kiparske narudžbe za lokalne naručitelje ali i za naručitelje u Italiji. Sve faze njegova rada osvijetljene su u studijama koje obuhvaća ovaj Zbornik. Premda o Duknoviću već postoji opsežna literatura, radovi koje objavljuje Zbornik donose mnogo novih detalja  i spoznaja o njemu, njegovim ostvarenjima i naručiteljima. Imena autora i naslovi njihovih studija rječito govore o važnosti doprinosa i razmjerima novih spoznaja o Duknoviću, kao i o značaju ovoga zbornika za povijest umjetnosti rane renesanse s kojom se neraskidivo vezuje Duknovićevo ime i djelovanje.
U radovima zbornika do izražaja dolazi i umjetnički profil Ivana Duknovića i kulturni profil njegova vremena u kojem se, zahvaljujući spremenosti vladarskog naručitelja kakav je bio Matija Korvin,  Italija povezuje s kulturom Panonije u jedinstvenom iskazu humanističkoga i renesansnog svjetonazora.  Ivan Duknović u tom je povezivanju kao umjetnik podrijetlom iz Dalmacije odigrao znakovitu posredničku ulogu prekoračivši svojim djelovanjem političke i prirodne granice i barijere. Univerzalizam umjetnosti u idealnim tvorbama renesanse u njemu je dobio jednog od vodećih predstavnika. Studije ovoga Zbornika i o tome govore na prikriven ili eksplicitan način. Osim dobiti za povijest umjetnosti i kulture Zbornik ima nedvojbenu kohezionu vrijednost u smislu kulturnog sporazumijevanja i povezivanja.

SADRŽAJ
Uvodna riječ; str. 5
Prefazione; str. 7
Raspored izlaganja na Međunarodnom znanstvenom skupu Ivan Duknović i krugovi njegove djelatnosti; str. 9
Igor Fisković: Iznova o životnom putu i umjetničkom profilu Ivana Duknovića / A New Perspective on the Life Journey and Artist Profile of Ivan Duknović; str. 13
Marko Špikić: Duknovićevi rimski počeci. Kulturni i historijski kontekst za formaciju umjetnika / Duknović’s Roman Beginnings. Cultural and Historical Context for the Artist’s Formative Years; str. 57
Francesco Negri Arnoldi: Giovanni Dalmata a Roma / Ivan Duknović u Rimu; str. 75
Romano Cordella: Giovanni Dalmata e l’altare della »Madonna della Palla«, a Norcia (Umbria). Il documento del 1469 / Ivan Duknović i oltar »Madonna della pala« u Norciji (Umbria). Dokument iz 1469.; str. 97
Radoslav Bužančić: Ivan Duknović i portal palače Cipiko u Trogiru. Koriolanov dubrovački san / Ivan Duknović and the Portal of the Cipiko Palace in Trogir. Koriolan’s Dream of Dubrovnik; str. 111
Ivo Babić: Palača Lucić u Trogiru i Ivan Duknović  / The Lucić Palace in Trogir and Ivan Duknović; str. 131
Ana Plosnić Škarić: Arhitektonska plastika Male palače Cipiko u kontekstu novih arhivskih spoznaja / The Architectural Plastics of the Small Cippico Palace in the Context of New Archival Discoveries; str. 147
Danka Radić: Pokušaj atribucije Ivanu Duknoviću s heraldičkog aspekta / An Attempt to Properly Attribute Ivan Duknović’s Work from a Heraldic Aspect; str. 171
Lorenzo Finocchi Ghersi: On the Venetian misfortune of Giovanni Dalmata: a hypothesis on the façade decoration of the Scuola Grande di San Marco / O venecijanskim nevoljama Ivana Dukovića: hipoteza o ukrašavanju fasade Scuola Grande di San Marco; str. 197
Francesco Caglioti: Ivan Duknović u Veneciji: oltar za Bratovštinu sv. Marka (Scuola Grande di San Marco) / Giovanni Dalmata in Venice: an Altar for the Confraternity Scuola Grande di San Marco; str. 217
Péter Farbaky: Ivan Duknović – Giovanni Dalmata: the »Hofkünstler« of Matthias Corvinus, King of Hungary / Ivan Duknović – Giovanni Dalmata: »Hofkünstler« Matije Korvina, kralja Mađarske; str. 243
Jadranka Neralić: Odnos trogirskog klera s papinskom kurijom u vrijeme Ivana Duknovića / Le relazioni del clero di Trogir con la curia romana al tempo di Giovanni Dalmata (Ivan Duknović); str. 257
Predrag Marković: Kipari Jurjeva kruga – problemi i prijedlozi / Juraj’s Circle of Sculptors – Problems and Proposals; str. 287
Marijan Bradanović: Prinosi katalogu renesansne skulpture sjevernoga Jadrana / Contributions to the Catalogue of Renaissance Sculpture from the Northern Adriatic; str. 327
Ivana Prijatelj Pavičić: Prikazi alegorija kreposti i mana na minijaturama u kodeksu Bucchia (1466.): usporedna analiza s prikazima u skulpturi druge polovice 15. st. / Le raffigurazioni delle virtù e dei peccati nelle miniature del Codice Bucchia (1466.): analisi comparativa delle raffigurazioni nella scultura del secondo Quattrocento; str. 353
Maria Giulia Aurigemma: Giovanni Dalmata and Dalmatia in the Journeys and Writings of Adolfo Venturi / Ivan Duknović u talijanskoj kritici s početka 20. stoljeća te u studijama o rimskom quattrocentu; str. 395
Kazalo osobnih imena; str. 373
Kazalo geografskih pojmova; str. 417

ISBN 978-953-163-465-6