HISTORIA SALONITANA  (Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika)

HISTORIA SALONITANA (Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika)

Rasprodano TOMA ARHIĐAKON 2003. (532 str.) — Srednjovjekovni statuti i kodeksi Cijena: € 26,54 redovni popust od 10% ISBN 953-163-189-1

Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa iz pera splitskoga arhiđakona Tome nedvojbeno je najznatnije i najcjelovitije pripovijedno vrelo za hrvatsku povijest do 13. stoljeća. Najcjelovitiji i najstariji rukopis te povijesti čuva se u splitskom Kaptolu dok u bibliotekama Venecije, Budimpešte, Rima, Vatikana i Zagreba ima još 11 rukopisa  od kojih su neki prijepisi iz starijeg doba. Ovo izdanje je kritičko, što znači da je prevoditeljica prof.dr. Olga Perić temeljito upoznala sve rukopise, usporedila oblike u kojima se tekst javlja u njima i povijest izvornog teksta u tim prijepisima te tako uspostavila najbolje što se može tekst u izvornome obliku. Uz taj tekst ide svojevrstan zapisnik o postupku koji je proveden u obliku bilješki koje su bitna sastavnica izdanja.
Povijesno djelo arhiđakona Tome nedvojbeno je najveće historiografsko postignuće svega srednjovjekovlja u hrvatskome prostoru, a i preko granice historiografije ono je izraz izobražene i misaone osobnosti kakvoj iz toga razdoblja nema premca. Tek kritičko njegovo izdanje daje nam ga doista u ruke. Bez njega kao vrela nije se mogla utemeljiti hrvatska srednjovjekovna povijest, pa se njegova izdavanja pothvatio već Ivan Lučić, koji je svoje izdanje pridodao temeljnom svojem djelu De regno Dalmatiae et Croatiae (Amsterdam 1666.), a kritičko je izdanje priredio Franjo Rački (Zagreb 1880.), ali on nije imao potpun pregled nad rukopisnom predajom njegova doba. Sve što se od tada radilo na temelju Tomine kronike oslanja se na Račkoga. Iza toga je prijevod splitskog rukopisa izdan 1977. u Splitu ali bez uspostavljenog kritičkog teksta.
Sada je uz uspostavljen kritički tekst paralelno  izdan prijevod Povijesti na hrvatski jezik, te povijesne bilješke koje objašnjavaju okolnosti o kojima se piše u Kronici a koje priređuje vrsna povjesničarka Mirjana Matijević Sokol.
Knjigu upotpunjuje opsežna studija “Toma Arhiđakon i njegovo djelo” koju je napisao naš najčuveniji slavenski filolog, akademik Radoslav Katičić, te time nastojao približiti znanstveni tekst širem sloju čitalaca.
Knjiga je opremljena kazalima, te fotografijama u boji spomenika vezanih uz splitsku crkvu 13. tog stoljeća.