DALMATIA PRAEROMANICA-RANOSREDNJOVJEKOVNO GRADITELJSTVO U DALMACIJI; 2. KORPUS ARHITEKTURE Kvarner i Sjeverna Dalmacija

TOMISLAV MARASOVIĆ 2009. (594 str.) — Povijest umjetnosti Cijena: € 51,76 redovni popust od 10% AKCIJA: MJESEC HRVATSKE KNJIGE - dodatni popust od 20% - akcija do 31. listopada 2024. ISBN 978-953-163-331-4 Dodaj u košaricu

U knjizi DALMATIA PRAEROMANICA (podijeljenoj u četiri sveska) prof. T. Marasović je sabrao sva svoja iskustva, ali i dosege hrvatske povijesti i povijesti umjetnosti.
Knjiga je zbog obimnosti podijeljena u 4 sveska, prvi je rasprava o temi, a tri koje slijede pokrivaju povijesni pojam Dalmacije podijeljen po geografskim cjelinama: sjevernu Dalmaciju i Kvarner, srednju Dalmaciju te jug i Boku kotorsku. Za sada su otisnuti prvi svezak, tzv Rasprava gdje je autor definirao cilj knjige, metodološke premise, te vremenski i prostorni okvir, i drugi koji donosi korpus ahitekture Kvarnera i Sjeverne Dalmacije.
U ovom prvom svesku Korpusa (a drugom u okviru edicije “Dalmatia praeromanica”) iznosi se građa s područja Kvarnera i Sjeverne Dalmacije. U preostala dva sveska popunit će se obrada preostalih prostora iznošenjem građe o Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, koja će se proširiti i na predromaniku i ranu romaniku izvan granica Republike Hrvatske, a na prostorima povijesne Dalmacije, tj. u Bosni i Hercegovini i u Boki kotorskoj (Crna Gora).
Pod pojmom Kvarnera u širem se smislu razumijeva sjeverni dio Jadranskog mora između istarske i vinodolsko-velebitske obale. U starom su vijeku taj prostor rimski kartografi i pisci nazivali Sinus Flanaticus, po Flanoni (današnjem Plominu), važnom lučkom središtu, označavajući time samo dio mora između Istre i Cresa. Dijelu kvarnerskog otočja grčki je zajednički naziv Elekrides.
Od srednjega je vijeka nadalje u upotrebi naziv Kvarner, koji ima različita etimološka tumačenja. Najviše je prihvaćeno objašnjenje kojim se toponim izvodi iz latinskog mare quaternarium (more sastavljeno od četiri dijela). Kvarnersko otočje obuhvaća sve važnije sjevernojadranske otoke: Krk, Cres, Rab, Lošinj i Pag, te manje otočiće u sklopu toga istog arhipelaga. S kopnene strane kvarnerski prostor obrubljuje vinodolsko-velebitska obala.
Kvarner i Sjeverna Dalmacija bogati su sačuvanim ranosrednjovjekovnim arhitektonskim naslijeđem. Na tom je prostoru nekoliko gradova na kojima se može proučavati urbanizam tog razdoblja poput Krka, Osora, Nina, Zadra i Biograda, te manja sela, povijesno i arhitektonski značajna po sačuvanim ostatcima poput Biskupije kod Knina ili Vrgade, kao primjera otočnoga naselja tog doba.
Knjiga je opremljena vrlo opsežnom literaturom, te crtežima, grafikonima, zemljovidima i brojnim fotografijama.

ISBN 978-953-163-331-4